Glavno oblikovanje vanjskog izgleda zemljišta nastalo je u diluviju, odnosno u posljednjem razdoblju geološkog razvoja Zemlje. Čitav teren (Pitomača i okolna naselja) se nalazi u području đurđevačkih pjesaka (“Hrvatske sahare”), za koje se sa sigurnošću tvrdi da su nastali upravo u to doba. U geomorfološkom smislu Križnica je u cijelosti dio naplavne ravni rijeke Drave. Predstavlja specifičan krajolik s dominacijom aluvijalnih i močvarnog tla s hidrofilnom vegetacijom na vodenim površinama mrtvaja, šašom, trstikom i šumom hrasta lužnjaka, uključivši topolove, vrbove i johove i druge poluvlažne i vlažne šume i šikare kontinentalnih krajeva. Kako je navedeno i u prostornim planovima veliki dio područja Križnice obradive su površine sa vrlo kvalitetnim zemljištem za poljodjelstvo pa se Križničani pretežito bave poljoprivredom (ratarstvo i stočarstvo). U novije vrijeme na ovom dijelu počeo se je razvijati lovni i ribolovni turizam što je rezultiralo razvojem ugostiteljsko turističkih privatnih inicijativa.
Važno je napomenuti da stari tok Drave, tzv. Crni Jarak ima status mrtvice i u literaturi se spominje u kontektu eutrofnih voda čija su obilježja zapravo jezera.
Prema Naturi 2000 nalazi se u području nazvanome Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja). Područje je važno mjesto za vodozemne vrste Bombina bombina (Crveni mukač-žaba) i Triturus dobrogicus (Podunavski vodenjak). Smatra se da ovo područje podržava značajnu prisutnost Emys orbicularis (Barska kornjača) te ricinusovih vlakana i Lutra lutra (Vidra).
Nalazište predstavlja jedno od pet nalazišta vrste leptira Euphidryas maturna, Lycaena dispar (Kiseličin vatreni plavac-leptir) te Euplagia quadripunctaria (Danja medonjica). Mjesto predstavlja važno stanište saproksilnih buba (Cerambyx cerdo i Lucanus cervus), posebno šume Repaš. Nalazište je od značaja za očuvanje Coenagrion ornatum (Ornate Bluet-vilin konjic) u kontinentalnoj regiji. U Križnici se nalazi i vrlo velika populacija Ophiogomphus cecilia (Green Gomphid-vilin konjic).
