Prostor Križnice nalazi se pod nekoliko kategorija zaštite. Krećući od kategorija zaštite nacionalne važnosti do kategorija međunarodne zaštite na području zaštite prirode i staništa sljedeće su kategorije zaštite:
Značajni krajobraz
Odluka o zaštiti Križnice(površine 803,17 ha) kao značajnog krajobraza donesena je 2001. godine od strane skupštine Virovitičko podravske županije. U Upisniku zaštićenih područja granice područja definirane su na slijedeći način: Lokalitet KRIŽNICA nalazi se na zapadnom dijelu općine Pitomača u k.o. Pitomača II. Granica područja proteže se državnom granicom sa Republikom Mađarskom od graničnog kamena oznake B 654 prema istoku do graničnog kamena označenog kao B 777 te obalom rijeke Drave prema zapadu do početne točke graničnog kamena B 654, površine 802.57 ha. Potrebno je naglasiti da se uz područje zaštićenog krajobraza Križnica nalaze i tri druge lokacije zaštićenog krajobraza a to su: Širinski otok (površine 105,65 ha), Vir (površine 1,15 ha), i Jelkuš (površine 291,85 ha).
– Močvarno stanište Vir koje se nalazi u blizini naselja Starogradački Marof (općina Pitomača) zaštićeno je zbog rijetkih biljnih i životinjskih vrsta koje ovdje obitavaju. Ima stalan dotok vode iz tla. Najznačajnije vrste biljaka: rezac (Stratiotes aloides), zlatnica (Soidago sp.), žabogriz (Hydrocharis morsus-ranae), ladolež (Calystegia sp.), lokvanj, vodene leće. Rijetka biljna zajednica: Hydrocharo – stratiotetum aloides. Rijetke i ugrožene vrste riba: crnka (Umbra krameri) – ugrožena na nivou EU, zatim karas, linjak, žutooka, vijun.
– Širinski otok je prirodni krajolik omeđen rukavcem i glavnim tokom rijeke Drave također na području općine Pitomača. Izoliran je i stanište je brojnim vrstama ptica. Kod niskog vodostaja, korito starog toka Drave postaje prirodni gaz životinja.
– Jelkuš je zaštićeni krajobraz omeđen hrvatsko – mađarskom granicom i rijekom Dravom na području općine Pitomača. Izoliran je, stanište je ptica i pješčani je sprud. Zaštićen je osim po Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske i po EU direktivama o pticama i staništima.
Regionalni park Mura Drava
Vlada Republike Hrvatske je 10. veljače 2011. (NN 22/11.) donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura Drava kao svojevrsnu predradnju podnošenja zahtjeva UNESCO-u za proglašenja Rezervata biosfere Mura Drava Dunav zajedno s Mađarskom. Sa spomenutom Uredbom čitav je tok rijeke Mure i Dravesukladno Zakonu o zaštiti prirode zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća poplavno područje formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s poljoprivrednim površinama i manjim naseljima uz rijeke sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša.
Sukladno Uredbi o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava njegova ukupna površina unutar svih pet županija koje obuhvaća iznosi 87.680,52 ha.
Natura 2000
Natura 2000 je ekološka mreža počivališta za rijetke i ugrožene vrste i odnosi se na 18% kopnene površine EU-a te 9,5% morskog teritorija EU. Natura 2000 je najveća koordinirana mreža zaštićenih područja u svijet i nudi utočište najvrjednijima i najugroženijim europskim vrstama i staništima. Područja mreže Natura 2000 biraju se u cilju osiguranja dugoročnog opstanka vrsta i staništa zaštićenih u okviru Direktive o pticama i Direktive o staništima. Područja se biraju na znanstveno utemeljenoj osnovi.11 Mrežom Natura 2000 obuhvaćeni su različiti tipovi ekosustava, uključujući kopnene, slatkovodne i morske ekosustave. Ekosustav može obuhvaćati jedno stanište ili više njih, a u njemu najčešće živi raznovrsna zajednica biljaka i životinja. Međutim, u mreži Natura 2000 neki su ekosustavi bolje zastupljeni od drugih. Na primjer, šumski ekosustavi predstavljaju otprilike 50 % površine mreže, dok agro-ekosustavi (pašnjaci i ostale poljoprivredne površine) pokrivaju otprilike 40 % mreže.
Prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav
Prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske proglasio UNESCO na 24. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća Programa ‘Čovjek i biosfera’ 2012. godine. Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) u sklopu ovog programa vodi Svjetsku mrežu rezervata biosfere. Međunarodno koordinacijsko vijeće programa, donijelo je odluku da područje Mura-Drava-Dunav, koje su zajednički nominirale Hrvatska i Mađarska, postane dio svjetske mreže rezervata biosfere. Nominacija za prekogranični rezervat biosfere koordinirana je zajedničkim snagama, s hrvatske strane predvođenim Ministarstvom zaštite okoliša i prirode i Državnim zavodom za zaštitu prirode, te potpomognutim radom domaćih i međunarodnih nevladinih udruga. Nadležna Ministarstva s hrvatske i mađarske strane potpisala su 17. rujna 2009. Zajedničku izjavu o uspostavi ovog prekograničnog rezervata biosfere, dok je kao preduvjet za njegovu nominaciju Republika Hrvatska u veljači 2011. proglasila Regionalni park Mura-Drava. Ovaj prekogranični rezervat biosfere drugo je područje Republike Hrvatske uključeno u ovu mrežu, nakon Velebita proglašenog 1977. godine. Kao što je ranije rečeno, rijeke Mura-Drava-Dunav predstavljaju poplavni riječni ekosustav koji ima visoku biološku i krajobraznu raznolikost te bogatu geološku i kulturno-tradicijsku baštinu. Značaj ovog područja predstavlja veliki broj ugroženih životinjskih i biljnih vrsta, rijetke poplavne šume, riječni otoci, te šljunčane i pješčane obale rijeka, uz koja se nalaze gnjezdilišta ugroženih ptica: orla štekavca, crne rode, male čigre i drugih. Prostor ovog prvog hrvatskog prekograničnog rezervata biosfere obuhvaća u našoj zemlji čitave tokove rijeke Mure i Drave koji su zaštićeni u kategoriji regionalnog parka, rijeku Dunav te Park prirode Kopački rit. Proteže se kroz 6 sjevernih županija (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko- podravska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija) na površini od 395 860,7 ha, U Mađarskoj također, obuhvaća prostore uz Muru, Dravu i Dunav, a uključuje mađarska područja Natura 2000 i nacionalni park Dunav – Drava.