Značajni krajobraz Križnica s naseljem Križnica kultivirani je krajolik površine 846 ha (Matica 2007). Na tom području postoji mnoštvo različitih tipova staništa što rezultira velikom bioraznolikošću područja. Područjem dominiraju livade i obradive površine, a bioraznolikosti najviše doprinose staništa poput poplavnih šuma vrbe, topole, hrasta lužnjaka i crnog jasena, vlažnih livada, tršćaka i rogoznika, šuma graba i hrasta te staništa slatkih voda, poput rijeke Drave te njezinih rukavaca. Ovdje Drava na malom prostoru čini guste meandre u velikim zavojima te se upravo na ovom području nalazi jedan od najbolje razvijenih meandara Drave, koji su svojim oblikom cvjeta lako prepoznatljivi i predstavljaju simbol ovog dijela dravskog toka. Rukavac Stara Drava nije u izravnoj vezi s rijekom Dravom već ga na nizvodnom dijelu sa Dravom spaja kanal. Na cijelom području Stare Drave, čija duljina iznosi oko 17 km postoji nekoliko tipova staništa. Najčešći tipovi prirodnih staništa su poplavne šume vrbe i topole i zamočvarena područja. Skoro oko cijelog poplavnog područja Stare Drave prostire se rubni uski šumski pojas koji se uglavnom sastoji od autohtonih vrsta drveća (crna joha i hrast lužnjak) (Gredelj et al. 2016). Prirodna staništa zauzimaju veći dio područja, dok antropogeno promijenjena manji dio područja (Gredelj et al. 2016).
Područje Križnice u svrhu istraživanja podijelili smo na četiri važnija tipa staništa: rijeka Drava, rukavac Stara Drava, poplavne šume i kultivirani krajolik.
Rijeka Drava
Sprudovi
Rijeke su žile kucavice našega kontinenta te svojim djelovanjem konstantno stvaraju nova i mijenjaju postojeća staništa. Jedno od najpoznatijih staništa uz rijeku Dravu su sprudovi. Ti važni dijelovi krajolika rijeke Drave sastoje se od naslaga pijeska ili šljunka nastalih trošenjem stijena. Sprudovi su početni stadij sukcesija staništa, odnosno postepenog prijelaza od golog sedimenta do šume. Dravski sprudovi predstavljaju važna i nezamjenjiva stanište za pionirske vrste biljaka kao i specijalizirane vrste ptica te drugih beskralježnjaka i kralježnjaka. Iako na prvi pogled izgledaju kao gola i pusta staništa, sprudovi su vrlo bogati životom. Ovdje nalazimo mnoge vrste sitnih trčaka koji među šljunkom love još sitnije beskralježnjake kojima se hrane. Sprudovi su i važna mjesta za unos minerala i vode leptirima i drugim oprašivačima koje možemo u velikim brojevima vidjeti na vlažnim dijelovima sprudova.
Rijeka i strme obale
Strme obale rijeke Drave nastaju erozijom okolnog tla neprestanim prolaskom rijeke te rastom i padom njenog vodostaja. Rijeka svojom prirodnom dinamikom s jedne strane erodira obalu, s druge taloži sediment u obliku sprudova. Strme litice nastale erozijom idealne su za gniježđenje ptica poput pčelarica i bregunica koje u njima kopaju rupe u kojima se gnijezde. No erodiranjem obala uz Dravu smanjuju se kako šumske tako i poljoprivredne površine koje se često nalaze na obalnim područjima. Ponekada će se strme litice na jednom dijelu toka urušiti dok će rijeka na nekom drugom dijelu ponovno izdubiti dio obale na način da bude primjeren za vrste koje koriste takva staništa. Sve je u prirodi podložno promjenama, a erozija obala je jedan od takvih prirodnih procesa. Osim ptica ovdje nalazimo i životinje prilagođene životu na liticama poput kopnenih puževa, kornjaša i drugih beskralješnjaka.
Stara Drava
Tršćaci
Tršćaci i šikare sive vrbe nalaze se u okolici starih rukavaca rijeke Drave a u današnje vrijeme pokrivaju tek manji dio površine Križnice. Tršćaci su uglavnom monokulture trske, iako povremeno unutar sastojine dolaze i druge slične vrste poput šaševa i rogoza. Ta su staništa od iznimne važnosti za očuvanje bioraznolikosti ptica močvarica koje ih koriste za gniježđenje, hranjenje i sakrivanje od grabežljivaca. Vegetacija tršćaka važna je i za ribe budući da im pruža skrovište od grabežljivaca. Tršćaci su staništa mnogim vrstama kukaca čije se ličinke hrane vodenim biljem poput mnogih noćnih leptira i kornjaša. Tršćaci su važni i za život vretenaca čije ličinke prije preobrazbe u odraslu jedinku izlaze na lišće trstike i srodnih biljaka kako bi se preobrazile u odraslo vretence. Odrasla vretenca vodene biljke tršćaka koriste kao odmarališta ili mjesta sa kojih nadgledaju okolni teritorij.
Vodeni stupac
Sloj vode u starim rukavcima može biti dubok od pola do nekoliko desetaka metara, ovisno o veličini i starosti samoga rukavca. Budući da su rukavci zatvorene cjeline na koje više ne djeluju riječne struje, postepeno se u njima nakuplja organski materijal koji ih zatvara. No taj proces traje relativno dugo a može se i usporiti povremenim i stručnim uklanjanjem mulja. Iako vodeni stupac najčešće ne doživljavamo kao životom bogato stanište, ipak postoje brojni organizmi koji su se prilagodili na život baš u tom dijelu rukavca. Ovdje nalazimo broj ribljih vrsta poput bjeloperjane krkuše i karasa te mnoštvo vodenih beskralježnjaka poput puževa, rakova, ličinki kornjaša stjenica i drugih kukaca. No većina tih vrsta kao stanište koristi i druge dijelove starih rukavaca uključujući i dno te sloj plutajuće vegetacije. Osim životinja u ovom sloju nalazimo dijelove plutajućih biljaka poput lopoča i lokvanja koji predstavljaju stanište brojnim kukcima.
Površina vode
Na površini vode starih rukavaca susrećemo čitavu biološku zajednicu organizma koji su prilagođeni životu baš na tome prostoru. Ovdje susrećemo stjenice gazivode koje mogu gotovo magično koračati površinom vode kao i druge vodene stjenice i kornjaše koji površinu posjećuju samo povremeno, radi disanja. Razne vodene zlatice polažu jajašca na površinu lišće lopoča i lokvanja kojima se hrane njihove ličinke. Isto vrijedi za neke vrste cvjetnih muha močvarnih staništa čije se ličinke hrane organskim materijalom. Čak i gusjenice nekih leptira poput moljca vodene leće ovdje pronalaze svoj dom, hraneći se vodenom lećom na granici između ovdje i zraka. U proljeće i ljeto površina vode prekrivena je parovima tankostrukih vretenaca koji ovdje lete, pare se i polažu svoja jaja. Zelene žabe česti su stanovnici toga područja te ih možemo opaziti u velikim brojevima kako odmaraju na plutajućem lišću ili plivaju na površini vode prilikom čega im vire samo njihove oči.
Poplavna šuma
Šumska staništa
Područje uz rijeku Dravu u prošlosti je bilo prekriveno nepreglednim poplavnim šumama vrba, topola i drugog listopadnog drveća. No korištenjem toga prostora od strane ljudi šume su postepeno iskrčene kako bi se oslobodila obradiva zemlja za oranice i pašnjake. U današnje vrijeme na tome području opstaju tek ostatci ostataka nekadašnjih šuma, najčešće u uskome obalnom pojasu uz samu rijeku, kanale i rukavce. Iako mala, ta staništa trenutno predstavljaju posljednja utočišta šumskim biljkama i životinjama. U poplavnim šumama gnijezdi veliki broj ptica, a ovdje dom nalaze i brojni sisavci poput kuna, lasica, jazavaca i srndaća. Lišće drveća poplavnih šuma hrana je mnogim vrstama kukaca, ponajviše noćnim leptirima. Na području današnjih poplavnih šuma, izvala stabala čest je prizor a budući da se uglavnom radi o drvu slabije klase koje nije ekonomski isplativo uklanjati iz šume, srušeni trupci ostaju u prirodi. To je i više nego dobro za mnoge vrste gljiva i životinja koje se hrane razgrađujući trulu drvnu masu. Kornjaše koji se hrane na taj način nazivamo saproksilnim kornjašima a oni spadaju u najugroženije. Jelenci, zlatne mate i strizibube samo su neke od saproksilnih kornjaša koje možemo susresti u poplavnim šumama.
Močvarna staništa
Močvarna staništa u prošlosti su pokrivala iznimno veliki dio Europe, no sustavnim isušivanjem i uništavanjem u današnje vrijeme postala su jedna od najugroženijih staništa uopće. Percepcija močvare kao legla bolesti i u potpunosti nekorisnog komada staništa postepeno se mijenja u to da močvare danas doživljavamo kao utočišta brojnih močvarnih ptica, ptica selica, kukaca i močvarnog bilja. Močvarna područja uz velike rijeke poput Drave najčešće su vezana uz stare kanale i rukavce. Često se nalaze okružena šumom i kao takva su vrlo teško pristupačna nama, no bioraznolikost u njima buja! Tu nalazimo veliki broj slatkovodnih riba, vodenih beskralješnjaka kao i vodozemaca i gmazova. Barska kornjača jedan je od stanovnika takvih staništa, baš kao i bjelouška, vodenjaci te mnoge vrste žaba. Od kukaca najlakše je opaziti odrasla vretenca u njihovim vratolomijama i branjenju teritorija. Nešto skriveniji no prisutan je svijet noćnih leptira koji su u močvarnim staništima vrlo mnogobrojni i te predstavljaju dobre bioindikatore očuvanosti močvarnih staništa.
Kultivirani krajolik
Poljoprivredna polja
Na području Križnice poljoprivredna polja prekrivaju velike površine područja. Veći dio polja obrađuje se i u današnje vrijeme a na njima nalazimo nasade tradicionalnih sorti poput pšenice i kukuruza no i novijih sorti poput industrijske konoplje. Poljoprivredna polja predstavljaju intenzivno korištena i izmijenjena staništa koja nisu povoljna za život velikog broja vrsta. Ipak, na takvim staništima nalazimo brojne biljne i životinjske vrste koje su se sekundarno prilagodila na takve životne uvjete. Primjerice, sitni sisavci poput voluharica i poljskih miševa česti su stanovnici raznih polja. Brojne ptice tu nalaze dodatak svojoj ishrani ili materijal za gradnju gnijezda. Od kukaca ovdje nalazimo mnogo manji broj u usporedbi sa livadnim staništima no rahla zemlja oranica predstavlja pogodno stanište za mnoge vrste trčaka i drugih kornjaša. Važno je napomenuti da nisu sva poljoprivredna polja ista, veća je biološka raznolikost tamo gdje se uzgaja više različitih kultura nego na poljima koji su monokulture jedne vrste biljaka.
Livadna staništa
Livade spadaju u najvrjednija i najbogatija staništa biljnim i životinjskim vrstama. Na području Križnice ova su staništa vrlo malobrojna i pokrivaju tek djelić područja. No čak i te livade nisu prirode već su to sekundarne livade nastale krčenjem šumskih prostranstava od strane čovjeka. Ukoliko ih prestanemo održavati, takve livade prirodno zarastaju u šikare i šume. Iz tog je razloga potrebno njihovo redovito održavanje u vidu košnje ili ispaše. Livade su bogate raznim livadnim cvijećem poput maslačaka i tratinčica te mnogim vrstama kukaca. Najljepši ukrasi livadnih staništa su danji leptiri kojima je ovo primarno stanište te ovdje nalazimo i najveći broj vrsta. Od gmazova na livadama najčešće susrećemo livadnu guštericu koja se hrani pretežito kukcima. Ptice na livade najčešće zalaze u potrazi za hranom a na ispašu ovdje zalaze i brojne šumske životinje poput zečeva, srndaća i jelena no i grabežljivci poput lisica.